Istarska pjevačica zabavne glazbe, Lidija Percan, široj je glazbenoj javnosti najpoznatija kao interpretatorica tradicionalnih pjesama na talijanskom jeziku, iako ju od početka njezine glazbene karijere prati epitet prve pjevačice koja je u svojim pjesmama opjevala Istru i Kvarner, njezine običaje, ljude, gradove.
Rođena je u istarskom gradiću Raklju, a već je od rane mladosti počela promicati istarsku besidu, recitiravši na brojnim priredbama u školi i izvan nje pjesme sumještanina Mate Balote. Glas i muzikalnost naslijedila je od majke Rože, a prva pjevačka iskustva počela je stjecati još kao djevojčica u rakljanskoj župnoj crkvi. Ljubav prema crkvenoj glazbi sačuvala je do danas kao aktivna članica zbora crkve Svetog Antuna u Puli.
Preseljenjem u Pulu, već je kao petnaestogodišnjakinja zakoračila u svijet zabavne glazbe, pjevajući s bendovima na ljetnim terasama. Zajedno sa prijateljicom Radojkom Šverkom počela je pohađati satove pjevanja kod profesorice Marije Bunčuga, koja je u njima vidjela potencijalne operne pjevačice. Ali obje pjevačice krenule su drugim putem.
U to se vrijeme diskografska kuća “Jugoton”, u želji za osvajanjem istarskog i primorskog tržišta, zainteresirala za mladu pjevačicu, pa je vrlo brzo snimljena prva sing ploča sa četiri pjesme. Na slijedećih 15 singl ploča Lidija je vješto spojila glazbu i izričaj Istre i primorja, te sve pretočila u neke od najljepših istarskih pjesama koje su i danas zvučna kulisa istarske svakodnevnice.
Pravu glazbenu afirmaciju doživjela je tijekom glazbene suradnje sa pokojnim Đorđom Novkovićem, koji je prepoznao njezine velike glasovne mogućnosti, te skladao nezaboravne melodije za istarsku glazbenicu. Novkovićeve skladbe “Hiljadu suza za jednog mornara” i “Sve su se laste vratile sa juga” usmjerile su njezinu karijeru izvan granica države, sve do Amerike, Kanade i Australije. Uslijedili su hitovi “Mornare lipi moj”, “Budi sretan, sine moj”, “Zvala sam te da se vratiš”, “Što je tužna jesen u vrtu mom”. Upravo se ta suradnja s Novkovićem, te aranžerom i producentom Stipicom Kalogjerom pokazala dobitnom, pa je tiraža njezinih ploča i kazeta u zemlji i inozemstvu dostizala diskografske rekorde.
Lidija Percan snimila je ukupno 16 singl i 12 long play ploča, a izdana su i tri CD-a, njeznih najljepših pjesama. U svojoj dugogodišnjoj karijeri, Lidija Percan, bilježi i brojne nastupe na festivalima od Melodija Istre i Kvarnera, Zagreb festa, Splitskog festivala, Arena festa.
Nakon uspjeha sa Novkovićem, Lidija Percan počinje njegovati i skupljati Istarsku starogradsku kanconu. U suradnji s maestrom Stipicom Kalogjerom snimila je osam long-play ploča koje sadrže cancone na istro-veneto dijalektu.
Lidija Percan u svojoj je dugogodišnjoj karijeri ostvarila suradnju s velikim imenima, pa su pjesme za nju pisali Alfi Kabilji, Đelo Jusić, Mišo Doležal Bruno Krajcar, Andrej Baša, Ivica Krajač I mnogi drugi.
Možda najljepši kompliment samoj pjevačici dao je jeddan istarski pjesnik koji je napisao: Lidija Percan je glas uz kojega smo zavoljeli pjevanje. Mediji su joj davno nadjenuli epitet “zlatnog glasa Istre”, kraljice istarske cancone, a s obzirom da je Istra doista specifičan kraj koji štuje svoj glazbeni izričaj, ne čudi podatak da se ime Lidije Percan ondje spominje s poštovanjem.